Što je recikliranje, a što kompostiranje?

Napisao/la Sanda Vrčić

11/08/2023

U današnjem brzom svijetu, gdje je potrošačka kultura na vrhuncu, suočavamo se s izazovom upravljanja sve većim količinama otpada. Ovim putem vam želimo objasniti razliku između recikliranja i kompostiranja te vas upoznati s njihovim pozitivnim utjecajima na okoliš.

Recikliranje: Smanjenje otpada na odlagalištima

Recikliranje je proces pretvaranja otpadnih materijala u nove proizvode, s ciljem smanjenja upotrebe sirovih resursa u proizvodnji. Pridonosi uštedi energije koje je potrebna za proizvodnju novih materijala i smanjuje potrebu za tradicionalnim načinima odlaganja otpada. Svake godine milijuni tona plastike, papira, stakla i metala budu prenamijenjeni zahvaljujući procesu recikliranja.

Prednosti recikliranja:

  • Zaštita okoliša: Jedna od najvidljivijih prednosti recikliranja je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Proizvodnja novih proizvoda iz sirovih materijala često je povezana s ispuštanjem štetnih plinova i drugih zagađivača. Recikliranjem, smanjujemo potrebu za takvom proizvodnjom, čime doprinosimo smanjenju zagađenja.
  • Očuvanje prirodnih resursa: Zemlja ima ograničene resurse. Svaki put kada recikliramo, smanjujemo potrebu za ekstrakcijom novih sirovina. Na taj način čuvamo prirodne rezerve i smanjujemo energetske troškove eksploatacije, bilo da se radi o drvetu, metalu ili mineralima.
  • Ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta: Reciklažna industrija je rastući sektor koji pruža priliku za stvaranje novih radnih mjesta. Prikupljanje, sortiranje i obrada recikliranog materijala često su manje energetski zahtjevni i stoga jeftiniji od tradicionalne proizvodnje. Osim toga, poticanje reciklažne industrije može rezultirati inovacijama i novim tehnikama koje mogu biti korisne za širu ekonomiju.
  • Edukativna komponenta: Kroz aktivno sudjelovanje u recikliranju, pojedinci, a posebno mladi, uče o važnosti ekološke odgovornosti i značaju brige o planetu na kojem živimo.
  • Smanjenje opterećenja odlagališta: Odlagališta su pretrpana, a mnogi materijali koji se tamo nalaze mogli bi biti reciklirani. Recikliranjem aktivno smanjujemo količinu otpada koji završava na tim mjestima, produžujući njihov vijek trajanja i smanjujući potrebu za izgradnjom novih odlagališta.

Kompostiranje:

Otpad postaje resurs

Kompostiranje je proces u kojem se organski materijal, poput ostatka hrane i vrtnog otpada, prirodno razgrađuje uz pomoć mikroorganizama. Kroz vrijeme, ovi materijali se transformiraju u vrijedan, hranjivi supstrat poznat kao kompost.

Prednosti kompostiranja:

  • Očuvanje prirodnih resursa: Kompostiranjem se smanjuje potreba za vodenim i mineralnim resursima koji se inače koriste za proizvodnju komercijalnih gnojiva. Kompost sadrži bogate količine esencijalnih hranjivih tvari koje biljkama trebaju za rast, smanjujući potrebu za upotrebom sintetičkih gnojiva.
  • Smanjenje emisije stakleničkih plinova: Kada organski otpad završi na odlagalištu, razgrađuje se u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti kisika) i proizvodi metan, jak staklenički plin. Kompostiranjem ovog otpada, smanjujemo količinu metana koji se oslobađa u atmosferu.
  • Poboljšanje svojstva tla: Povećava sposobnost tla da zadrži vodu i stvara zaštitnu barijeru protiv ispiranja hranjivih tvari.
  • Smanjenje količine otpada na odlagalištima: Veliki dio otpada koji završava na odlagalištima čini organski materijal. Kompostiranjem smanjujemo količinu otpada koji odlazi na odlagališta, čime doprinosimo smanjenju njegovog volumena.
  • Ekonomičnost: Kompostiranje može smanjiti potrebu za kupovinom gnojiva i tla za sadnju. Osim toga, smanjenjem količine otpada koji odlazi na odlagališta, možemo smanjiti i troškove odvoza otpada.

Održivo upravljanje otpadom

Recikliranje čuva prirodne resurse i energiju te pruža nove ekonomske prilike. Direktno smanjuje potrebu za odlaganjem otpada na pretrpana odlagališta i smanjuje emisije štetnih plinova. S druge strane, kompostiranje transformira “otpad” u dragocjeno, hranjivo tlo. Doprinosi zdravlju i plodnosti tla te također smanjuje emisije stakleničkih plinova i količinu organskog otpada na odlagalištima


U konačnici, obje metode su esencijalne za ostvarivanje održive prakse upravljanja otpadom.


Svaki pojedinac može aktivnim sudjelovanjem u ovim praksama doprinijeti boljoj budućnosti za naš planet. Iako se ponekad može činiti da pojedinačne odluke imaju malen utjecaj na globalnu sliku, svaki korak koji poduzimamo ima svoje značenje. Svaki put kada pojedinac donese svjesnu odluku koja je usmjerena prema očuvanju okoliša, zapravo šalje snažnu poruku zajednici i potiče druge da slijede njegov primjer.
Velike promjene kreću od nas samih… Stvarajmo zelenu budućnost zajedno!

Ovi članci bi te mogli zanimati

Otpad od hrane — problem modernog društva

Otpad od hrane — problem modernog društva

Blagdansko vrijeme nas podsjeća na važnost zajedništva i brige za druge, te nas potiče da preispitamo kako možemo doprinijeti boljem svijetu. Edukacija o otpadu od hrane postaje ključna u ovom kontekstu. Svjesni otpada koji proizvodimo, važno je razumjeti kako naši izbori u pogledu pripreme i potrošnje hrane utječu na okoliš i društvene sustave. Iskoristite svaku mrvicu.

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *