Dok obilježavamo Dan planeta Zemlje, važno je osvrnuti se na izazove koji ugrožavaju naš planet i budućnost čovječanstva. Klimatske promjene, deforestacija, degradacija tla i prekomjerna proizvodnja hrane samo su neki od problema s kojima se suočavamo. U ovom blogu istražit ćemo kako se ovi problemi međusobno povezuju i utječu na naš svijet te koliko je važno djelovati sada.

Klimatske promjene, deforestacija i degradacija tla

Klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju okolišu, a procjene Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) sugeriraju da će globalna temperatura do 2100. godine porasti za 1,5 do 2 stupnja Celzija. Ove promjene dovode do ekstremnih vremenskih neprilika, toplinskih valova, suša i poplava, koje dodatno pogoršavaju deforestaciju i degradaciju tla. Svake godine se širom svijeta siječe približno 10 milijuna hektara šuma, čime se smanjuju prirodni resursi i staništa za brojne vrste. Deforestacija nije samo pitanje očuvanja šuma; ona također oslobađa velike količine ugljikovog dioksida u atmosferu, čime se dodatno ubrzavaju klimatske promjene.

Degradacija tla također je alarmantan problem. Prema procjenama Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 33% svjetskog tla već je degradirano, smanjujući njegovu plodnost i sposobnost da podrži poljoprivrednu proizvodnju. Ovi problemi nisu izolirani – oni su međusobno povezani i zahtijevaju hitno rješenje. Uz povećanje svjetske populacije, za koju se prema projekcijama UN-a i Svjetske banke očekuje da će doseći 9,7 milijardi ljudi do 2050. godine, potrebno je proizvoditi više hrane nego ikad ranije.

Proizvodnja hrane: voda, energija i gubitak bioraznolikosti

Prekomjerna proizvodnja hrane ogroman je teret za okoliš. Svake godine, globalno se potroši oko 70% slatke vode na poljoprivredu. U ratarstvu se na svakih 1 kg žitarica koristi otprilike 1.500 litara vode, dok se za zeleni grah troši oko 600 litara vode po kilogramu. Ovi podaci ilustriraju koliko je važno razmišljati o održivim praksama uzgoja hrane.

Osim vode, proizvodnja hrane zahtijeva i značajne količine energije. Prema podacima FAO-a i Međunarodne agencije za energetiku (IEA), poljoprivreda i prehrambena industrija odgovorne su za oko 30% globalne potrošnje energije. To uključuje energiju potrebnu za obradu, transport i skladištenje hrane. Uz to, proizvodnja hrane značajno utječe na gubitak bioraznolikosti. Istraživanja pokazuju da su se populacije močvarnih ptica smanjile za 50% od 1990. godine, a veliki broj vrsta suočava se s izumiranjem zbog promjena u staništima uzrokovanima poljoprivredom.

Usprkos obilju hrane koja se proizvodi, prema podacima, oko 820 milijuna ljudi širom svijeta još uvijek pati od gladi. Istovremeno, procjenjuje se da se godišnje baci oko 1/3 svjetske hrane, što predstavlja nevjerojatnih 1,3 milijarde tona hrane. Ova kontradikcija između gladi i bacanja hrane mora biti prioritet na globalnoj razini.

Put prema održivosti: kružna ekonomija kao rješenje

Kako bismo se suočili s ovim izazovima, prijelaz na kružnu ekonomiju mogao bi biti ključno rješenje. Kružna ekonomija se temelji na načelima održivosti, ponovne upotrebe i recikliranja. Ovakav pristup može smanjiti otpad i optimizirati korištenje resursa. Očekuje se da će se globalna potražnja za hranom povećati za 60% do 2050. godine, a uz to, količina otpada također će rasti.

Prihvaćanjem kružne ekonomije možemo transformirati način na koji proizvedemo i potrošimo hranu. Održiva poljoprivreda, smanjenje bacanja hrane i povećanje svijesti o važnosti očuvanja resursa ključevi su za smanjenje pritiska na okoliš. Uvođenjem inovativnih tehnologija koje otpad od hrane pretvaraju u vrijedan resurs za dohranu tla i primjenom održivih praksi, možemo osigurati da što više ljudi ima pristup hrani, istovremeno štiteći naš planet. 

Održive prakse uključuju:

1. Smanjenje bacanja hrane: Edukacija potrošača i trgovina o pravilnom skladištenju hrane i planiranju obroka može značajno smanjiti obujam bacanja hrane. Inicijative poput donacija viška hrane i korištenje platformi za dijeljenje hrane također igraju važnu ulogu.
2. Uvođenje regenerativnih poljoprivrednih tehnika: Ove tehnike ne samo da poboljšavaju plodnost tla nego i povećavaju njegovu sposobnost zadržavanja vode. To uključuje rotaciju usjeva, korištenje organskih gnojiva i smanjenje upotrebe kemijskih pesticida.
3. Održivo upravljanje vodom: Implementacija sustava za navodnjavanje koji štede vodu, kao što su sustavi kap po kap, može drastično smanjiti potrošnju vode u poljoprivredi. Povezivanje poljoprivrednika s tehnologijama za optimizaciju korištenja resursa također može donijeti velike koristi.
4. Podizanje svijesti i edukacija: Od najmlađih pa do odraslih, obrazovanje o važnosti očuvanja resursa i održivim praksama može imati dugoročne pozitivne učinke na naše društvo.

Na Dan planeta Zemlje, pozivamo vas da preuzmete odgovornost za svoj doprinos očuvanju našeg planeta. Održivost počinje u našem domu. Razmislite o vlastitim prehrambenim navikama i načinima na koje možete smanjiti otpad od hrane. Pretvorite svoj otpad od hrane u kompost – vrijedan resurs za dohranu tla. Pridružite se lokalnim inicijativama za pošumljavanje, podržite održivu poljoprivredu ili se educirajte o kružnoj ekonomiji. Svaka mala promjena može donijeti velike rezultate. 

Učinite prvi korak, jer naš planet to zaslužuje!