Stop Food Waste Day je globalni dan osviještenosti posvećen smanjenju otpada od hrane. Održava se svake godine na posljednju srijedu u travnju, a cilj mu je educirati ljude o problemu bacanja hrane i potaknuti ih na promjene u svakodnevnim navikama. Ako želiš saznati više ili se uključiti u inicijativu, možeš pogledati službenu stranicu Stop Food Waste Day-a!

Činjenica da se globalno proizvodi velika količina hrane koja se na kraju ne pojede ima značajne negativne posljedice na okoliš, društvo i ekonomiju. Procjene sugeriraju da je 8-10% globalnih emisija stakleničkih plinova povezano s hranom koja nije konzumirana. Da je otpad od hrane država, bila bi to treća najveća država po količini emisija stakleničkih plinova, nakon SAD-a i Kine.

Otpad od hrane također opterećuje sustave gospodarenja otpadom, pogoršava nesigurnost u prehrani te uvelike doprinosi trima planetarnim krizama: klimatskim promjenama, gubitku biološke raznolikosti te zagađenju okoliša i generiranju otpada. Zato SDG 12.3 (Sustainable Development Goal) ima za cilj prepoloviti količinu otpada od hrane i smanjiti gubitak hrane do 2030. godine.

Kao podrška ovom vitalnom cilju, UNEP-ov (UN-ova agencija za okoliš) prvi Izvještaj o indeksu bacanja hrane pruža uvide u opseg bacanja hrane i metodologiju koja omogućava zemljama da mjere osnovice i prate napredak u postizanju cilja SDG-a. Izvještaj procjenjuje da ukupni otpad od hrane iz domaćinstava, maloprodajnih objekata i ugostiteljske industrije iznosi 931 milijun tona svake godine (podaci iz 2021. godine). Gotovo 570 milijuna tona ovog otpada javlja se na razini domaćinstava. Izvještaj također otkriva da je globalni prosjek od 74 kg otpada od hrane po stanovniku godišnje prilično sličan u zemljama s nižim srednjim dohotkom kao i u zemljama s visokim dohotkom, što sugerira da većina država ima dosta prostora za poboljšanje.

Izvještaj UNEP-a o indeksu otpada od hrane nudi do sada najopsežnije podatke o otpadu od hrane. U dokumentu je definirana metodologija za zemlje kako bi mjerile otpad od hrane na razini domaćinstava, ugostiteljstva i maloprodaje, da bi se mogli pratiti nacionalni napori prema 2030. godini i izvještavalo o SDG 12.3. Države koje koriste ovu metodologiju generirat će snažne dokaze za vođenje nacionalne strategije za prevenciju stvaranja otpada od hrane te biti u mogućnosti da uoče promjene u količinama i sektorima koji generiraju otpad od hrane tijekom dvogodišnjih ili četverogodišnjih intervala. Na taj način se omogućava usporedba između zemalja na globalnoj razini.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je u 2021. godini provedeno „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ prema novoj metodologiji za praćenje otpada od hrane. Istraživanje je pokazalo da se u Republici Hrvatskoj godišnje baci 286.379 tona hrane, od čega jestivi dio iznosi 106 tisuća tona. Kako biste lakše uprizorili o kojoj količini je riječ, taj otpad od hrane utovaren na šlepere stvorio bi kolonu koja bi se protezala od Zagreba do Slavonskog Broda.

Kućanstva su proizvela 76%, a poslovni sektor 24% ukupnog otpada od hrane u RH. Prema tim podacima, prosječan Hrvat godišnje baci 71 kg hrane. Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2023. – 2028. Cilj tog Plana je doprinos ostvarenju ciljeva EU i UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj s pripadajućim ciljevima održivog razvoja, konkretno cilju 12.3. U tablici ispod, možete vidjeti predviđene kvantitativne pokazatelje u okviru vladinog dokumenta.

Pokazatelj	Polazišna vrijednost	Ciljana vrijednost	Ukupno smanjenje u razdoblju od 2023. – 2028. u odnosu na polazišnu vrijednost	Godišnje smanjenje za svaku godinu u razdoblju od 2023. – 2028. u odnosu na polazišnu vrijednost
Količine otpada od hrane	286.000 t	200.200 t	30%	5%

Nadalje se u dokumentu navodi kako obzirom na to da najviše otpada od hrane nastaje na razini kućanstava (potrošača), posebno je važno da se mjere i aktivnosti za smanjenje količine otpada od hrane u narednom planskom razdoblju fokusiraju na smanjenje otpada od hrane na razini kućanstava, pri čemu dionici na regionalnoj i lokalnoj razini imaju značajnu mogućnost utjecaja kroz usluge koje pružaju lokalnoj zajednici.

Gdje smo tu mi?

Naša vizija je postići održiviji sustav upravljanja hranom koji će značajno smanjiti količinu otpada od hrane i pretvoriti ga u vrijedan resurs. Smanjenje otpada od hrane na razini domaćinstava može donijeti višestruke koristi za lokalne zajednice i društvo u cjelini. Međutim, pravi opseg problema otpada od hrane i posljedica koje pritom nastaju nismo dobro razumjeli do sada. Još uvijek ne postoji svijest da smo baš svi mi proizvođači otpada od hrane. Upravo zbog toga kao društvo u nedovoljno radimo na tome da smanjimo količinu otpada od hrane na svim razinama. Ključ rješenja je smanjenje otpada od hrane odmah na mjestu nastanka.

Primjenom nove inovativne tehnologije kao što je Reencle kućni komposter mogu se postići značajni rezultati upravo u sektoru koji generira 76% ukupnog otpada od hrane, a to su kućanstva. Reencle smanjuje količinu bačene hrane i do 90%. Planskom primjenom ove tehnologije u jednoj zgradi, gradskoj ulici, kvartu ili čitavom gradu moguće je postići razliku. Takvim cjelovitim pristupom rješavanju otpada od hrane uz potporu lokalne samouprave, Reencle postaje „game changer“. Tada i gore spomenute brojke u tablici postaju zaista ostvarive, a svatko od nas postaje aktivni sudionik u gradnji održive budućnosti.

Učinimo svaki dan danom borbe protiv otpada od hrane!