Alarmantni podaci o količini bačene hrane

Otpad od hrane je postao jedan od vodećih ekoloških, socijalnih i ekonomskih problema modernog društva. Zašto je to tako? Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), na globalnoj razini se godišnje baci čak 1/3 ukupno proizvedene hrane. Prema službenoj statistici Europske komisije, na razini EU se godišnje baci oko 20% proizvedene hrane, što iznosi oko 88 milijuna tona hrane. U ovom članku spomenut ćemo neke od faktora koji pridonose rastu količine otpada od hrane.

1. Rast globalnog stanovništva i urbanizacija

• Rast globalnog stanovništva uzrokuje ubrzanu urbanizaciju. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, svjetska populacija trenutno iznosi oko 8,05 milijardi ljudi (podaci za 2023. godinu). Broj stanovnika na Zemlji nastavlja rasti, iako se stopa rasta usporava u nekim dijelovima svijeta.
• Prema najnovijim podacima UN-a, približno 56% svjetske populacije živi u urbanim područjima (gradovima), dok preostalih 44% živi u ruralnim područjima (selima). To znači da trenutno oko 4,5 milijardi ljudi živi u gradovima, dok oko 3,5 milijardi ljudi živi u ruralnim sredinama. Ovaj trend urbanizacije se nastavlja, s prognozama da će do 2050. godine više od 68% svjetske populacije živjeti u gradovima.
• Povećan otpad u urbanim područjima: Svjetska banka izvještava da gradovi proizvode 70% više otpada od hrane nego ruralna područja. To se pripisuje navikama poput čestog objedovanja izvan kuće i preferiranja gotovih jela.
• Praktičnost i dostupnost: Praktičnost urbanog života dovodi do većeg otpada od hrane. Ljudi imaju tendenciju kupovati više gotovih i lako kvarljivih artikala, koji su dostupni gotovo na svakom uglu.

2. Ekonomski rast

• • Viši prihodi: Kako globalni prihodi rastu, ljudi imaju tendenciju kupovati više hrane, posebno kvarljivih namirnica poput voća i povrća. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je porast otpada od hrane za 30%, što se pripisuje rastu raspoloživog dohotka i promjenama u prehrambenim navikama.
  • Promjena prehrambenih preferencija: S većim raspoloživim prihodima, potrošači biraju raznovrsniju svježu hranu, koja nije sezonska ni lokalna. Porast konzumacije nesezonskog voća i povrća često rezultira većom količinom otpada od hrane zbog kvarenja.

3. Neučinkovitosti u lancu opskrbe

• • Gubici nakon berbe: Ujedinjeni narodi procjenjuju da se 14% proizvedene hrane izgubi između berbe i maloprodaje. Istraživanja pokazuju da se baš u svakom segmentu opskrbe hranom događaju gubici – na polju, u skladištima, prilikom transporta hrane, u maloprodaji, te u konačnici kod samih potrošača.
  • Maloprodajne prakse: Supermarketi i drugi trgovci često bacaju hranu koja je blizu isteka roka trajanja ili ima kozmetičke nesavršenosti, čak i ako je još uvijek sigurna za konzumaciju.

4. Navike potrošača

• • Pretjerana kupovina: Mnogi potrošači kupuju više hrane nego što im je potrebno, što dovodi do značajne količine hrane koja ostaje nepojedena. Natural Resources Defense Council (NRDC) procjenjuje da 40% hrane u Sjedinjenim Državama ostane nepojedeno prvenstveno zbog ovog ponašanja.
  • Nedostatak svijesti: Općenito nedostaje znanja o pravilnom skladištenju hrane, što dovodi do bržeg kvarenja hrane nego što je potrebno.
  • Edukacija: količina bačene hrane bi se značajno smanjila, kad bi potrošači prestali bacati prehrambene proizvode s oznakom „najbolje upotrijebiti do:“. Takva hrana je i dalje ispravna, samo s protokom vremena opadaju nutricionističke vrijednosti.

“Ako želiš promjenu u svijetu, onda budi ta promjena” (Mahatma Gandhi).

Promjene u društvu moraju početi od pojedinca, jer svaka osoba ima moć utjecati na svijet oko sebe svojim djelima i ponašanjem. Ako želimo da se količina bačene hrane smanji i pretvori u dragocjeni resurs, svi moramo biti dio te promjene. To zahtijeva osobni angažman svakog od nas, te naravno, promjenu ustaljenih navika. Reencle je uređaj koji nam može pomoći da mijenjamo svijet. Idemo zajedno, malim koracima do velikih rezultata…